Zelena pijaca - Zeleni venac

Prva skupština piljara Srbije održana je na Zelenom vencu davne 1918. godine. Kada je dve godine kasnije na ovom mestu izgrađena pijaca, za ondašnje vreme izuzetno moderna, narod ju je prozvao "kraljicom pijaca". Prostor koji je obuhvatala pijaca „Zeleni venac“ je i područje današnje autobuske stanice gradskog prevoza.Roba je ovde najčešće dopremana zaprežnim kolima, dok su imućniji prodavci mlečne proizvode, sveže voće i povrće, dovozili kamionima. Tezge su u to vreme bile drvene, a pravili su ih sami prodavci. Ovde su decenijama dolazili prodavci i kupci iz svih krajeva zemlje. Na njoj su robu nudili proizvođači iz okoline Višnjice, Slanaca, Velikog Sela, Ovče, Borče i Obrenovca. Zbog jedinstvenog arhitektonskog rešenja čitav kompleks pijace „Zeleni venac“ proglašen je spomenikom kulture od posebnog značaja. Početkom 2007. godine uz pomoć Grada Beograda, pijaca „Zeleni venac“je potpuno rekonstruisana. Izgrađena je mlečna hala, lokali i javna garaža, dok je aprila 2013. godine prostor za prodaju voća i povrća klimatizovan.  Danas je pijaca „Zeleni venac“ jedna od najmodernijih zelenih pijaca na Balkanu.