Kupoholičarske vesti
26.01.2015.

Šoping kao uteha!

Kada dođe kraj godine ljudi završavaju poslove, gledaju šta je bilo dobro u prethodnih 12 meseci, a šta loše i onda traže neku vrstu nagrade za sve dobro urađene stvari, ili utehu za one koje nisu prošle najbolje, pa kupuju više nego inače i drugima i sebi.
 
Ovako priču o povećanoj potrebi za kupovinom i trošenjem novca tokom novogodišnjih praznika počinje psihoterapeut Zoran Milivojević.
 
- Šoping je postao ritual savremenog društva. Kao deca bili smo uslovljeni da za Novu godinu dobijamo poklone. Danas su na sve to uleteli trgovci koji nas na razne načine podstiču da mislimo da ćemo kupovinom njihovih proizvoda da budemo srećni i da se dobro osećamo. Ali to kratko traje. Istraživanja su pokazala da čak i kada ljudi kupe novi automobil, sreća i uzbuđenje ih drži najviše tri meseca, a posle toga se vraćaju u neku poluprazninu - kaže psihoterapeut.
 
On objašnjava da nas potrošačko društvo zaludi, pa pomislimo da predmeti mogu da nam zamene druge ljude.
 
- Najveći problem savremenog čoveka je to što ne može da pokloni vreme drugome. Današnje društvo funkcioniše tako da vam poslodavac uzme najbolji deo dana, pa većina ljudi ima nekih sat vremena da uveče bude sa porodicom, decom, voljenim osobama ili prijateljima, što je premalo. Ljudi osećaju da to nije dovoljno, pa pokušavaju to da nadoknade na druge načine i onda dođemo do sindroma odsutnog roditelja koji donosi poklone - objašnjava Milivojević.
 
Činjenica je da šoping podiže raspoloženje, bez obzira na to da li ste našli nešto dobro na rasprodaji, ili kupili nešto što ste želeli već duže vreme, ili pak našli stvar koja vam odlično stoji i čini da se u njoj osećate dobro.
 
- Šopingholizam je postao pošast 21. veka, a posledica je depresije, samoće, nezadovoljstva. Najveći broj žrtava dolazi iz ženske populacije, ali daleko od toga da su muškarci imuni, pogotovo mlađe generacije. Agresivne reklamne kampanje ljude ubeđuju da je neophodno da za sreću troše sve više, jer će im život tako biti bolji, a još agresivnije reklame banaka nude im kredite kojima to mogu sebi da omoguće. Malo ko uspe da odoli - objašnjava psiholog Anita Rakić.
 
Izvor: www.zena.blic.rs