Istraživanja tržišta
18.09.2014.

Kako nas obmanjuju deklaracijama?

Novi Pravilnik o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane uneo je dosta novina i olakšao potrošačima kupovinu, međutim do potpunog usaglašavanja sa propisima EU ima još posla. Proizvođači su već u obavezi da posebno obeležavaju alergene u namirnicama, ali na policama i dalje ima najviše stare ambalaže pošto je proizvođačima dat prelazni rok od 18 meseci da se u potpunosti prilagode novim pravilima. Da bi i građani/ke u međuvremenu naučili kako da čitaju deklaracije i da im to pređe u naviku, IHIS nutricionizam je sa Asocijacijom potrošača Srbije pokrenuo istraživanje o tome koliko potrošači u ovom trenutku razumeju ono što piše na proizvodu. Dosadašnja praksa je pokazala da većina ne razume koliko je važno upoznati proizvod pre kupovine, zbog čega su često žrtve prevara ili zabluda u koje ih je proizvođač doveo. 
 
– Novi pravilnik je uveo i obavezu nutritivnog deklarisanja ukoliko proizvod nosi neku zdravstvenu izjavu, propisana je i veličina slova koja su sada veća na deklaracijama. Posebno je važno da se sada i alergeni ističu tamnijim slovima tako da kupci brzim pregledom mogu da uoče da li neki proizvod sadrži alergen – kaže tehnološkinja Danica Zarić, direktorka IHIS nutricionizma, koja za „Politiku” govori i o najčešćim zamkama u kojima se potrošači mogu naći u najprodavanijim grupama proizvoda.
 
Prema njenim rečima, od 5. aprila 2015. godine kod nas više neće moći da se čuju ni obmanjujuće reklame, jer sledi sređivanje i ove oblasti, a potpuna zaštita potrošača očekuje se sa novim pravilnikom o nutritivnim i zdravstvenim izjavama na kome intenzivno radi Ministarstvo zdravlja.  
 
Šta je kvalitetna čokolada?
 
 
Kod čokolade obavezno treba pogledati sadržaj kakao delova, taj podatak se nalazi posle popisa sastojaka. Što je sadržaj suve materije kakao delova veći, čokolada je kvalitetnija. Popularne crne čokolade su zdravije i korisnije za organizam od mlečnih. Minimalni uslovi za mlečnu čokoladu su 25 odsto kakao delova i 3,5 odsto mlečne masti. Što je količina ovih sastojaka veća, čokolada je kvalitetnija. Na tržištu možemo naći mlečnu čokoladu i sa 35 procenata kakao delova. Takođe, što je kakao masa u spisku sastojaka bliža početku, na prvom ili drugom mestu, čokolada je kvalitetnija. Spisak sastojaka se piše po količini dodatih sastojaka. Dozvoljeno je da se pet odsto kvalitetnog kakao maslaca iz čokolade zameni biljnom mašću. Ipak, kvalitetna čokolada sadrži samo kakao maslac, a podatak da li u čokoladi ima biljne masti označen je na deklaraciji „sadrži biljnu mast kao dodatak kakao maslacu”. 
 
Izbegavati veštačke boje!
 
Pristalica sam isključivo prirodnih boja u proizvodima. Sa proizvođačima konditora  IHIS nutricionizam planira da menja veštačke boje prirodnim. Proizvodi su manje atraktivni za decu, jer nisu sa prejakim bojama, ali su zato zdraviji. Majke treba da izbegavaju konditorske proizvode koji sadrže boje: E-102, E-104, E-110, E-122, E-124, E-129. Ako je pravilno deklarisan proizvod sa nekom od ovih boja, trebalo bi da ima istaknutu izjavu „može nepovoljno da utiče na aktivnost i pažnju dece”. Ipak majke treba da pročitaju kompletan sastav proizvoda, kako bi utvrdile da li se neka od ovih boja nalazi u proizvodu.
 
 
Takođe, zbog konditorskih proizvoda je potrebno stalno podučavati potrošače. Majke bi pri kupovini slatkiša za svoju decu trebalo da se prisete britanskog standarda i standarda Svetske zdravstvene organizacije, po kojima se preporučuje onaj proizvod koji na 100 grama ili 100 mililitara ne sadrži više od 15 odsto šećera, 20 odsto masti i 1,5 grama soli. 
 
Sok od brusnice, a najviše jabuke!
 
 
Namerno zavođenje potrošača najprisutnije je u ovoj kategoriji proizvoda. Najčešće se dovode u zabludu veličinom slova i slikama. Za sok koji je mešavina brusnice, jabuke i nara, proizvođači obično na prednjoj strani istaknu samo sliku i naziv brusnice, a u sastavu stoji da je najviše jabuke, a najmanje brusnice. Potrošači moraju čitati spisak sastojaka, jer je on napisan po opadajućem nizu sastojaka i pored svake voćke stoji koliko je njenog soka dodato u mešavinu. Jabuka u toj mešavini nije nebezbedna ili loša, ali ako je potrošač odvojio novac za sok od brusnice onda treba i da dobije brusnicu, a ne jabuku. Slično je i sa sokovima „multitropik”, u kojima je tri odsto tropskog voća, a 30 procenata jabuke.
 
„Posni” proizvodi sa proteinima mleka!
 
U EU na jogurtu i proizvodima sa probiotskim kulturama ne možete naći izjave da popravljaju, pomažu, regulišu ili poboljšavaju imunitet i probavu. EFSA je odobrila samo zdravstvenu izjavu za žive jogurtne kulture i ona glasi: žive jogurtne kulture doprinose lakšoj probavi laktoze, i to bi bilo sve što može da stoji na jogurtu. U Srbiji je stanje nepromenjeno i dalje smo preplavljeni jogurtima sa tendencioznim zdravstvenim izjavama. Preplavljeni smo i zamenama za pavlake ili posnim pavlakama, posnim sirevima, šlag kremovima sa biljnim masnoćama. Zamene za pavlaku (slatku ili slanu) nikako ne mogu u svom nazivu nositi ime pavlaka. Termin „pavlaka” na prehrambenim proizvodima, i to u imenu proizvoda, navodi potrošače na mišljenje da se radi o kategoriji mlečnih proizvoda, a te zamene ne sadrže mlečnu mast. Informacije o proizvodu ne smeju biti obmanjujuće, a posebno u identitetu i proizvodu ne smeju se pripisivati svojstva koja nema. 
 
 
Takvi proizvodi treba da nose nazive „biljni krem za kuvanje” ako je slana pavlaka – ili "zamena za šlag na bazi biljnih masnoća" ako je reč o slatkoj pavlaci. Potrošači koji ne čitaju spisak sastojaka, ovakve proizvode čak smatraju i posnim jer nemaju mlečnu mast i koriste ih za razne đakonije za posne slave, ali ako pročitaju sastav proizvoda, videće da se u njemu  nalazi kazeinat – protein mleka, tako da nikako ne može da se smatra posnom namirnicom.
 
Izvor: Politka.rs